Treba li Hrvatskoj Državno Sudbeno Vijeće

Djelokrug i način rada Državnog sudbenog vijeća Pravna regulativa Državnog sudbenog vijeća koja je ustrojena kao normativni transplant prepisivanjem propisa od zemalja kontinentalno-europskog pravnog kruga je bespredmetna i neprimjenjiva na pravnu problematiku pravosuđa u RH , budući da praktično djelovanje Državnog sudbenog vijeća karakterizira nedosljedno i netransparentno postupanje svakog pojedinog izabranog sastava DSV-a, a takovo postupanje bez unaprijed jasnih kriterija i pravila postupanja u postupcima imenovanja sudaca u uvjetima nedostatka tradicije koja bi učinkovito štitila neovisnost i samostalnost sudaca te pravosuđa u cjelini, je prouzročila pogubno postupanje nadležnih sudbenih tijela u postupku imenovanja sudaca suprotno svrsi i prirodi načela propisanih Ustavom, kao i suštini te intenciji samog zakonodavca. Nekoliko važnih akcenata u regulativi i praktičnom djelovanju DSV-a vezano za imenovanje sudaca zahtijevaju analizu stručne javnosti te žurno noveliranje zakonske i podzakonske normative u cilju demokratizacije cijelog postupka. Temeljna pretpostavka uvođenja vladavine prava i reforme pravosuđa u RH je raspuštanje Državnog sudbenog vijeća koji generira pravosudni kaos, Vijeća koje je samo sebi svrha, budući da ne obnaša temeljne dužnosti i ovlasti propisane Zakonom, ne provodi stegovne postupke protiv sudaca u zakonom predviđenim slučajevima, niti na zakonskim osnovama prati njihov rad, a pogotovo ne obnaša dužnost nadziranja imovinskih kartica sudaca, što su sve razlozi i okolnosti koji navode na zaključak da je takovo Vijeće kao kancerogeni organ potrebno odstraniti .

Taj kancerogeni organ potrebno je odstraniti tim više jer je uloga sudaca, koje imenuje Državno sudbeno vijeće štetna za hrvatsku državu i hrvatski narod , a nadasve je štetna i pogubna za hrvatsko gospodarstvo u takovim razmjerima da se takovo postupanje bez zadrške može označiti kao VELEIZDAJA HRVATSKIH NACIONALNIH INTERESA. Naime na prošlogodišnjem simpoziju smo donijeli zaključak da su ŠTETE KOJE TAKOVO „PRAVOSUĐE“ PRODUCIRA I MULTIPLICIRA KROZ DESETLJEĆA SVOJIM GRAĐANIMA NEZAKONITOM USKRATOM ZAŠTITE PRAVA KOJA IM PRIPADAJU PO ZAKONU, VIŠESTRUKO PREMAŠUJE I ŠTETE NASTALE SRBO-ČETNIČKOM AGRESIJOM NA HRVATSKU I TO ČAK I KADA SE PROMATRAJU LJUDSKE ŽRTVE, ŠTO SE ODNOSI NA SVE ONE KOJIMA JE MRCVARENJE PO SUDOVIMA U BESKONAČNIM SUDSKIM POSTUPCIMA OZBILJNO NARUŠILO ZDRAVLJE I PROUZROČILO SMRT A DA NISU DOČEKALI PRAVDU, KAO I DA NITKO ZA NJIHOVU SMRT NIKADA NIJE ODGOVARAO NITI JE NAKNADIO ŠTETU NJIHOVIM OBITELJIMA.

FORMIRANJE NARODNOG SUDBENOG VIJEĆA Da bi se uspostavilo Ustavno uređenje koje se temelji na samostalnosti i neovisnosti sudbene vlasti u Republici Hrvatskoj, pa tako i imenovanja sudaca, autorica predlaže model prema kojem je potrebno po raspuštanju Državnog sudbenog vijeća imenovanje sudaca povjeriti posebnom sudbenom tijelu koje će biti izabrano neposrednim izborima od strane naroda, te će za svoj način i djelokrug rada i odgovarati narodu. Odredama Zakona o novoformiranom tijelu koje ćemo nazvati prema ovom modelu Narodno sudbeno vijeće će biti propisano da je uloga Narodnog sudbenog vijeća , kao krovne institucije, prije svega da je odgovorna za kadar koji je imenovan u svim instancama sudstva u RH , i da za svoj rad odgovara Narodu.

Temeljna dužnost i ovlast Narodnog sudbenog Vijeća je da provodi : – postupak imenovanja sudaca prema jasno utvrđenim kriterijima stručnosti, znanja i sposobnosti -imenovanje i razriješenje predsjednika sudova neovisno o političkim implementacijama -obvezu ukidanje imuniteta sudaca kod sumnje u počinjenje kaznenog djela -provođenje stegovnog postupka i odlučivanje o stegovnoj odgovornosti sudaca -odlučivanje o razriješenju sudaca -sudjelovanje o osposobljavanju i usavršavanju sudaca i sudskih službenika -praćenje i ocjenjivanje rada sudaca -vođenje i kontrola imovinskih kartica sudaca

Pri imenovanju sudaca i u razvijenim zapadnim zemljama su sveprisutni nepotizam i korupcija kao prikriveni kriteriji za vrednovanje kandidata, no kriteriji koji su uvriježeni kod imenovanja sudaca u našoj zemljii kojima se rukovodi Državno sudbeno Vijeće ne nalazimo ni u odredbama zakona, ni u praktičnom djelovanju drugih europskih zemalja, budući da je poznato da se kod izbora sudaca u našoj zemlji preispituje svjetonazor kandidata, vjersko ćudoređe, što uključuje da se između ostalog dolazi i u mjesto odakle potječe kandidat i propituje župnike, gvardijane i mještane i to o samom kandidatu za suca ( primjerice o njegovoj seksualnoj orijentaciji) , ali i o njegovoj obitelji, primjerice koliko često odlaze na nedjeljnu misu i sl., podredno proizlazi da je postupak imenovanja sudaca formalno pravno normiran, da se na zakonskoj razini Državno sudbeno vijeće u postupku imenovanja sudaca dužno pridržavati kriterija i vrednovanja kandidata za suce, na način da se odluka o imenovanju temelji na procjeni motiviranosti kandidata za rad u pravosuđu, sposobnosti za rješavanje sukoba, donošenje odluka, osjećaju za pravdu, prosjeku ocjena, radnom iskustvu i sl.

No umjesto ispunjavanja uvjeta propisanih za imenovanje sudaca,vrednovanja njihove stručnosti, znanja i sposobnosti, radnog iskustva,visokih moralnih i etičkih vrijednosti, u našoj državi se Državno sudbeno vijeće priklonilo izboru neukih kandidata, bez ikakovih referenci , radnog iskustva i sposobnosti, a po preporuci lokalnih svećenika što je praksa nezamisliva u suvremenom svijetu i bez presedana u novijoj Europskoj povijesti. Uzevši u obzir da suci izabrani na naprijed opisani način ne ispunjavaju uvjete za imenovanje, kao i da je čest slučaj da je odluka utemeljena na neistinitim podacima i dokazima, pa i uz počinjenje kaznenog djela kandidata ( nap. poznato je da je štampano više od 300 000 falsificiranih diploma mahom kod uposlenika u državnim strukturama), što su sve razlozi i okolnosti zbog kojih je na zakonu osnovano da novoformirano Narodno sudbeno vijeće stupanjem na dužnost poništi odluke o imenovanju tih sudaca.

Držimo čak štoviše da je vijeće pozvano na odgovornost obrane Ustava, ljudskih prava i sekularnost kao temelj zdravog, progresivnog i suvremenog društva. Prije stupanja na dužnost svaki sudac i prema postojećoj regulativi daje slijedeću prisegu pred predsjednikom Vijeća: „Prisežem da ću se u obavljanju sudačke dužnosti pridržavati Ustava, zakona, međunarodnih ugovora i drugih važećih izvora prava , suditi po najboljem znanju , savjesno, nepristrano, te štiti cjelovitost, suverenitet i državno ustrojstvo RH, i Ustavom i zakonom utvrđene slobode i prava čovjeka i građanina“ Postavlja se pitanje koja je svrha i smisao te prisege kada smo svakodnevno svjedoci da se suci pri donošenju odluka ne rukovode Ustavom i zakonom, i da donošenjem korumptivnih sudskih odluka pred cjelokupnom hrvatskom javnosti nanose nenadoknadivu štetu ugledu suda i sudačkoj dužnosti , pa i izazivaju sramoćenje RH na razini EU.

Hrvatskoj javnosti su poznati iznosi koje su pojedini suci primili na ime mita i korupcije za oslobađanje počinitelja teških kaznenih djela iz gospodarskog kriminaliteta, poznati su slučajevi Sanader, Božić, Vidošević i dr., no šokantno je da za te svoje odluke i dalje ne snašaju nikakove konzekvence, stoga držimo da je prijeko potrebno da novoformirano Narodno Sudbeno Vijeće pokrene i to odmah po stupanju na dužnost stegovne postupke i takove suce promptno razriješe od obavljanja dužnosti. Sukladno odredbi čl. 123. Ustava Narodno Sudbeno Vijeće kao pravni sljednik Državnog sudbenog vijeća će vršiti svoju temeljnu funkciju u cilju osiguranja samostalnosti i neovisnosti sudbene vlasti u Republici Hrvatskoj , i postupati u skladu s Ustavom i zakonom, dakle donositi će odluke na nepristran način i na temelju kriterija propisanih zakonom, o pitanjima koje se odnose na imenovanje, napredovanje, premještaj, razrješenje i stegovnu odgovornost sudaca i predsjednika sudova.

SASTAV NARODNOG SUDBENOG VIJEĆA NSV će prema predloženom modelu biti sastavljeno od dvanaest članova: iz redova sudaca, sveučilišnih profesora pravnih znanosti i saborskih zastupnika, na period od pet godina. Narod će neposrednim izborima odlučivati o izboru kandidata za člana NSV-a, a kandidat koji osvoji najveći broj glasova biti će proglašen predsjednikom NSV-a. Nadalje, detaljnija i podrobnija razrada načina rada Narodnog sudbenog vijeća, osobito u pogledu: sazivanja i rada sjednice Vijeća, javnosti rada, načinu glasovanja i odlučivanja u Vijeću, postupku odlučivanja o odobrenju za pritvaranje i pokretanje kaznenog postupka protiv suca i unutarnjem ustrojstvu i načinu rada Vijeća, u odnosu na dosadašnju praksu rada DSV-a se u bitnom razlikuje u činjenici uključivanja građana u njihov rad , te će kod osnovane sumnje u nečasne radnje , mito i korupciju članova NSV-a građanima biti omogućeno da podnesu zahtjev za pokretanje stegovnog postupka protiv člana NSV-a i svakog suca za kojeg postoje indicije da je počinio kazneno djelo, da je primio mito, da diskriminira stranke u postupku i sl. Uspoređujući ranije i novo predloženo uređenje prema ovom modelu oko postupka izbora članova i predsjednika NSV, u znatnoj mjeri će biti omogućeno hrvatskim građanima kao zainteresiranim strankama, da se aktivno uključe u izbor članova NSV-a, praćenje i kontrola zakonitosti i pravilnosti provedbe zakona i to kako od članova NSV-a tako i od svih sudaca u RH, pri čemu su ukoliko se utvrde nepravilnosti i nezakonitosti u njihovom radu biti pozvani da pokrenu stegovni postupak i zatraže izricanje stegovne kazne.

Na tom tragu posebno treba biti osigurana, i mogućnost kontrole provedbe stegovnog postupka u smislu javnosti, transparentnosti , pa i sudjelovanja građana kao porote u donošenju odluke o krivnji suca za počinjeno stegovno djelo. Stegovna djela su: 1. Neuredno obnašanje sudačke dužnosti 2. Nerješavanje predmeta u razumnom roku i odvođenje postupka u zastaru 3. Obnašanje službe, poslova ili djelatnosti nespojivih sa sudačkom dužnosti 4. Izazivanje poremećaja u radu suda koje znatno utječu na djelovanje sudbene vlasti 5. Povreda službene tajne 6. Nanošenje štete ugledu suda 7. Neistinito prikazivanje podataka u imovinskoj kartici 8. Nepodvrgavanje prosudbi radi ocjene sposobnosti za obnašanje sudačke dužnosti.

Prema važećoj regulativi stegovni postupak se pokreće osobito ako: -ako sudac bez opavdanog razloga ne otprema i ne izrađuje sudske odluke -ako je sudačko vijeće ocjenilo rad suca ocjenom nezadovoljavajuće obnaša dužnost -ako je broj odluka koje je sudac donio bitno ispod broja odluka utvrđenih okvirnim mjerilima za rad suca -ako sudac u rješavanju predmeta bitno odstupa od redosljeda njihovog zaprimanja Dosadašnja praksa netransparentnosti imenovanja sudaca, netransparentnosti vođenja stegovnog postupka i odlučivanja o stegovnoj odgovornosti sudaca, te odlučivanja o razrješenju sudaca bez sudjelovanja građana je neodrživa, od čega je posebno sporno zakonsko rješenje da građanima nije pružena mogućnost ni izbora kandidata DSV-a, a niti su građani imali mogućnost pokretanja stegovnog postupka protiv suca koji besramno krši zakone RH i donosi očito korumptivne odluke.

Naime, zahtjev za pokretanje stegovnog postupka je sukladno zakonu mogao protiv suca i za najteža stegovna djela pokrenuti samo ovlašteni tužitelj i to predsjednik suda u kojem sudac obnaša sudačku dužnost , predsjednik neposredno višeg suda, predsjednik Vrhovnog suda RH i Ministar nadležan za poslove pravosuđa. Dakle prema važećem Zakonu o državnom sudbenom vijeću ni sudac, koji nije predsjednik tog suda nije imao mogućnost pokrenuti stegovni postupak protiv kolege, a kamoli da su tu mogućnost imali građani kao stranke u postupku. Ranije zakonsko rješenje je otvaralo prostor nedosljednom i netransparentnom postupanju svakog pojedinog izabranog sastava DSV, ali i postupanju bez unaprijed jasnih i nesumnjivih kriterija te pravila postupanja u postupcima iz djelokruga rada, a pokazalo se da niti puko prepisivanje odredbi iz zakonskih rješenja u zemljama EU nisu jamac niti omogućavaju suštinsko (faktično) približavanje sudbene vlasti u Republici Hrvatskoj pravnoj stečevini i najvišim standardima Europske unije. Stoga je prijedlog ovog zakonskog rješenja u određenom smislu inovativan, a za očekivati je da bi se njegovom realizacijom ostvarili takovi pozitivni pomaci da bi i razvijene zapadne zemlje mogle pokazati interes da implementiraju ta rješenja u svoje pravosudne sustave koji također nisu imuni na tendenciju jačanja korupcije i teškoće s kojima se susreću u pokušaju suzbijanja sveprisutnog kriminala i u tim zemljama. U vezi s navedenim, postupak imenovanja sudaca je od krucijalne važnosti za pravilno i kvalitetno funkcioniranje pravosuđa u cjelini.

Kriteriji za izbor suca moraju biti visoko postavljeni, na način da uz opće uvjete da kandidat ima završeni sveučilišni studij prava i položen pravosudni ispit, radno iskustvo , mora ispunjavati i posebne uvjete; stručnu sposobnost i iskazane radne sposobnosti, moraju ga krasiti moralna načela, etičnost i istančan osjećaj za pravdu. Uz visoko postavljene kriterije stručnosti , znanja i sposobnosti i uvažavanje načela pravednosti, etičnosti i morala , za očekivati je da će se takovi kandidati kada budu izabrani za suce u svom radu pridržavati pozitivnih propisa i da neće podleći političkim i inim drugim pritiscima. No ukoliko se sudac pri donošenju odluka ne rukovodi zakonom i Ustavom RH na način da: -potpadne pod utjecaj osoba iz krim miljea i da nije u mogućnosti obnašati svoju dužnost, nepristrano , dostojno i pravedno -ili postoji osnovana sumnja da je primio mito, bez odgađanja Narodno sudbeno vijeće je dužno pokrenuti stegovni postupak koji će ukoliko se sumnje pokažu istinitima rezultirati izricanju stegovne kazne razmjerno težini stegovnog djela; a mogu se izreći ukor, novčana kazna ili razriješenje od obavljanja dužnosti. Stegovna kazna trajnog razriješenja od obavljanja dužnosti mora se izreći ukoliko se dokaže da je sudac pri obnašanju sudačke dužnosti počinio kazneno djelo za koje je zapriječena kazna zatvora od 5 god. i veća.

Sastav Narodnog sudbenog vijeća koje ne postupa sukladno svojim dužnostima i ovlastima , te na traženje građana odbije pokrenuti stegovni postupak unatoč eklatantnim dokazima o krivnji suca za počinjeno stegovno djelo će prije isteka mandata na koje je izabrano biti podvrgnuto reizboru od strane građana, a za reizbor je dovoljan prijedlog skupine od 10 000 građana. ZAKLJUČAK I MIŠLJENJE U cilju uspostave Pravne države i vladavine prava je prijeko potrebno izvršiti raspuštanje Državnog sudbenog vijeća, koje ne vrši svoje temeljne dužnosti i ovlasti, ne provodi stegovne postupke u zakonom predviđenim slučajevima i na taj način omogućava da suci donose odluke po nepisanom pravilu „tko plati više“, a da bi se unijele toliko željene promjene u naš pravni diskurs prema predloženom modelu predviđeno je da će se oformiti Narodno Sudbeno Vijeće neposrednim demokratskim izborima kojima će narod odlučiti o sastavu tog Vijeća i Vijeće će za svoj rad odgovarati narodu.

Građani Republike Hrvatske će biti ovlašteni pokrenuti stegovni postupak protiv suca za koji postoji osnovana sumnja da je počinio stegovno djelo i aktivno sudjelovati u radu Narodnog sudbenog vijeća kao porota na sjednicama. Rad Narodnog sudbenog vijeća mora biti javan jer je netransparentnost paradigma za korupciju , kriminal i nepotizam.

Izvor: www.zakon.hr Zakon o državnom sudbenom vijeću Ustav RH napisala: Marina Knežević dipl. Iur. Prezentirano na: 19th PANEUROPEAN SHIPPING CONFERENCE 22nd November 2018. FACULTY OF ECONOMICS, UNIVERSITY OF SPLIT – CVITE FISKOVICA 5, SPLIT,   CROATIA

Odgovori